9. studenog 2022. godine, s početkom u 9 sati, povodom obilježavanja 84. godišnjice Kristalne noći – Kristallnacht Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust održava jednodnevni edukacijski seminar (webinar)
„ANTISEMITIZAM, HOLOKAUST I STRADANJA: Prošlost u sadašnjosti“
PRIKAZ HOLOKAUSTA U SVJETSKIM KNJIŽEVNOSTIMA
Primjeri poljske, francuske, hrvatske i bosanske književnosti
Webinar će se realizirati u suradnji i uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje, a namijenjen je profesorima književnosti i hrvatskog jezika, profesorima povijesti, profesorima stranih jezika i književnosti, profesorima likovne i glazbene kulture, etike, vjeronauka i građanskog odgoja u osnovnim i srednjim školama s područja Hrvatske, te zainteresiranim profesorima fakulteta hrvatskih sveučilišta, studentima i novinarima, izdavačkim kućama i profesionalnim udruženjima.
Ova tematska cjelina edukacijskog seminara „Antisemitizam, holokaust i stradanja: Prošlost u sadašnjosti“, posebno će se baviti prikazom i tretmanom holokausta i stradanja u svjetskom književnom stvaralaštvu. Ovoga puta u našem fokusu je prikaz holokausta u poljskoj, francuskoj, hrvatskoj i bosanskoj književnosti u kontekstu povijesnih činjenica i zbivanja za vrijeme Drugog svjetskog rata i totalitarnog režima nacističke Njemačke, počinjenja holokausta i ratnih zločina od strane kvislinških tvorevina i režima na području okupirane Europe, od Poljske, Francuske do Hrvatske i BiH.
Za ovu tematsku cjelinu predviđeni su sadržaji i književne ilustracije te specijalizirana radionica kroz izlaganja slijedećih predavača:
1. „PRIKAZ HOLOKAUSTA U POLJSKOJ KNJIŽEVNOSTI“
Presjek, kontekst i analiza književnih djela
Trajanje: 45 minuta izlaganje, 15 minuta rasprava i pitanja
Izlagačica: dr. sc. ĐURĐICA ČILIĆ, izvanredna profesorica poljske književnosti na Odsjeku za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, književnica i prevoditeljica
Profesorica Čilić će govoriti o književnosti uništenja, posebnom i slojevitom rukavcu novije poljske književnosti, u kojem se tematizira holokaust. Temu će prezentirati na primjeru triju književnih djela: zbirke pripovijedaka „Medaljoni“, („Medaliony“, hrvatski prijevod Julije Benešić) autorice Zofie Nalkowske, u kojima autorica u dokumentarističkom registru ispovijeda svjedočanstva o životu u koncentracijskim logorima; potom zbirke pripovijedaka Tadeusza Borowskog „Kod nas u Auschwitzu“ („Požegnanie z Maria“, hrvatski prijevod Ivana Vodović Bolt, 2015.) u kojima je ispisao vlastita potresna svjedočanstva života u logoru; te kroz pjesmu „Campo de’ Fiori“, 1945. godine, najčuvenijeg poljskog književnika i nobelovca Czeslawa Milosza, koju je na hrvatski prevela profesorica Čilić, za koju se pretpostavlja da je prvo poljsko književno djelo o holokaustu, jer tematizira likvidaciju židovskog geta u Varšavi, u trenutku u kojem se ti događaji zbivaju.
2. „HOLOKAUST, FRANCUSKA I FRANCUSKA KNJIŽEVNOST“
Povijest, svjedočanstva, književnost
Trajanje: 45 minuta izlaganje, 15 minuta rasprava i pitanja
Izlagači:
dr. sc. NENAD IVIĆ, redoviti profesor u miru francuske književnosti, Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
dr. sc. MAJA ZORICA, izv. prof., predstojnik Katedre za francusku književnost, Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Profesor Ivić i profesorica Zorica će govoriti o utjecaju povijesnih zbivanja i holokausta (Shoah) na francusku književnost, posebno na razvoj, prijepore i previranja u francuskoj književnosti uslijed negacije zločina počinjenih u holokaustu od strane Francuza. U izlaganju će se dati kratki povijesni kontekst poraza Francuske u Drugom svjetskom ratu; kolaboracije dijela Francuza s nacističkim, njemačkim, okupacijskim snagama, s naglaskom na kolaboracijsko i zločinačko iskustvo Vichyja i višijevske Francuske; otpora Francuza (Résistance) nacizmu i progonima i deportaciji Židova; poslijeratno pomirenje i ulogu predsjednika generala de Gaullea; rasprave i sudske procese koji su se vodili zločincima i predvodnicima kolaboracionizma Paulu Touvieru i Klausu Barbieju, uvijek s osvrtom na relevantnu literaturu. Potom će biti riječi o pisanim, književnim svjedočanstvima i iskazima preživjelih, poput Jean Améryja („Na granicama uma: Razmišljanje preživjelog o Auschwitzu i njegovoj stvarnosti“), te književnim djelima koja tematiziraju holokaust, u pripovijetkama i romanima autora poput Roberta Merlea, Littela, Haenela, Georgesa Pereca (posebno „W ili sjećanje iz djetinjstva“, Gallimard, 1975.), Patricka Modianija, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 2014. godine (posebno „Mjesto za zvijezdu“ i „Dora Bruder“, koja su prevedena na hrvatski jezik). U izlaganju bit će tematiziran i roman Sorja Chalandona „Pasji sin“, objavljen prošle 2021. godine, koji se odvija u ozračju poznatog suđenja zločincu odgovornom za deportacije i ubijanje Židova, Klausu Barbieju.
U izlaganju će se ukazati i na knjigu eseja Jeana Claira „Uobičajeno barbarstvo, Glazba u Dachauu“, u kojem se tematizira i sudbina poznatog slovenskog umjetnika i slikara Zorana Mušiča u logoru Dachau. Bit će govora o utjecaju fikcije i filmske prezentacije holokausta na književnost. Upozorit će se na dokumentarni film i svjedočanstva „Shoah“ Clauda Lanzmanna iz 1985. godine (uz spominjanje knjige „O Lanzmannovoj Shoah“ Érica Martyja ), te na igrane filmove Louisa Mallea „Lacombe Lucien“ i „An revoir les enfants”, o kolaboracionizmu i progonu Židova s jedne i spašavanju židovske djece, s druge strane.
3. POVIJESNO I FIKCIONALNO U PRIPOVIJETKI IVE ANDRIĆA „BIFE TITANIK“
Specijalizirana radionica
Trajanje: 60 minuta
MARIJO KOSOVIĆ, profesor hrvatskog jezika i književnosti u XVI. gimnaziji u Zagrebu
BORIS BABAJKO, profesor povijesti u XV. gimnaziji u Zagrebu
U uvodu pružit će se kratki uvid u literarni rad Ive Andrića i povijest sefardskih Židova u Bosni i Hercegovini, te će uslijediti analizaliterarnog teksta, po ponuđenim pitanjima. Cilj radionice je doći do određenih spoznaja baziranim na slijedećim smjernicama: koliko je razumijevanje povijesnih procesa važno za razumijevanjei uspješnu interpretaciju književnog teksta; kako u književnom tekstu razlučiti povijest od fikcije; može li čitanje književnog teksta biti motivacija za nastavu povijesti; koje su pojedinosti proučavanja holokausta putem književnog djela i kakvo djelo izabrati za poučavanje.
Napomena:
Za uspješnu radionicu i komunikaciju izlagača i sudionika predviđeno je sat vremena.
Sudionici webinara unaprijed će dobiti zadani predložak, pripovijetku Ive Andrića „Bife Titanik“, kako bi aktivno mogli sudjelovati u radionici.
Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba i realizira se u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.
Webinar možete pratiti uživo na FB stranici Centra:
https://www.facebook.com/CentarZaPromicanjeTolerancije
Snimku webinara možete pogledati na YouTube kanalu Centra:
https://www.youtube.com/channel/UCUNlEGk5JYW9pVK8VGESBEQ