#ostanimo odgovorni

događanja i projekti

Zašto se mrzimo? / Religijske predrasude kao poticaj mržnji

Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Vas poziva na početak ciklusa od 11 različitih tematskih javnih i dijaloških tribina na kojima ćemo istraživati sve oblike pojavnosti i sve tajne fenomena mržnje.
Untitled-3

Druga tribina ciklusa održana je u Velikoj dvorani Novinarskog doma (Hrvatsko novinarsko društvo, Perkovčeva 2) 24. listopada 2018. (srijeda) u 19,00 sati pod nazivom: “RELIGIJSKE PREDRASUDE KAO POTICAJ MRŽNJI”.

Vrlo često svjedoci smo raspirivanja ili rasta mržnje prema pripadnicima drugih vjerskih zajednica, unatoč svim vjerskim učenjima koje potiču na toleranciju i međusobno poštivanje.

O paradoksu mržnje potaknute religijskim predrasudama te stavu i učenjima o mržnji iz perspektive religija govorili su:

  • ​msgr. Mate Uzinić – dubrovački biskup, predsjednik Vijeća HBK za Život i obitelj
  • g. Porfirije Perić – mitropolita zagrebačko-ljubljanski Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj
  • dr. Aziz efendija Hasanović – muftija, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj
  • Luciano Moše Prelević – rabin Židovske općine Zagreb, glavni rabin u RH

Moderator: Branimir Pofuk

Kao uvod u javnu tribinu “RELIGIJSKE PREDRASUDE KAO POTICAJ MRŽNJI” donosimo vam kratki pregled tema na koje će se usmjeriti govornici.
Svoje uvodno obraćanje zagrebački muftija dr. AZIZ ef. HASANOVIĆ usmjerio je na:

  • najčešće uzroke predrasuda,
  • živjeti s predrasudama i imati predrasude o drugima,
  • kako razbijati predrasude i učiniti svijet boljim, svijet u ozračju ljubavi, povjerenja i zajedništva,
  • što vjerski predstavnici, a što politički mogu doprinijeti u razbijanju predrasuda,
  • pozitivni primjeri u Republici Hrvatskoj na putu jačanja zajedništva i razbijanja predrasuda

Dubrovački biskup mons. MATE UZINIĆ se pak u svojem izlaganju posebno usmjerio na traženje mogućih odgovora o uzrocima mržnje, odnosno upozorio na poticaje i načine koji mogu dovesti do izlaza iz stanja mržnje. Donosimo neke od osnovnih teza i naglasaka izlaganja:

  • Zašto se mrzimo? Mrzimo se, radije bih rekao, ne volimo se, jer povijest drugih čitamo iz vlastite perspektive, površno i pristrano, jer ne želimo uvidjeti da u povijesti nisu griješili samo drugi – uči nas Sveti Ivan Pavao II
  • Izravna je povezanost između predrasuda i mržnje – većina predrasuda koje imamo jedni o drugima su moguće izvorište mržnje među nama
  • Dijalog među religijama je poticaj miru, jer gdje ima dijaloga nema predrasuda. I obrnuto.
  • Što je dijalog među različitim religijama i koje su njegove karakteristike?
  • Drugi vatikanski koncil kao epohalni preokret Katoličke crkve u dijalogu sa suvremenim svijetom i svima drugima (Deklaracija Nostra aetate) i naučavanje postkoncilskih papa (Pape sv. Ivana Pavla II, Pape Benedikta i Pape Franje)
  • U međureligijskom dijalogu – “providonosnom znaku vremena” za kardinala J. L. Taurana – i postojanju trostrukog izazova
  • Što su izazov identiteta, izazov aleriteta i izazov iskrenosti?
  • O uplivima svjetovnih interesa na predstavnike različitih religija, o zamkama da se predstavnici različitih religija stave u službu mržnje, i načinima da se zamke izbjegnu
  • “Propovijedaj Evađelje i ako je potrebno koristi riječi”- primjer sv. Franje Asiškog
  • Što znači i donosi svijetu odricanje od apsolutizacije vlastitog identiteta?”​​

Rabin Židovske općine Zagreb i glavni rabin Hrvatske, LUCIANO MOŠE PRELEVIĆ, u svojem izlaganju se posebno osvrnuo na:

  • Značenje najvećeg pravila Tore – “ljubi bližnjeg svog kao samog sebe”

I za kraj, zagrebačko-ljubljanski mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj g. PORFIRIJE PERIĆ, podijelio je s nama nekoliko svojih misli koje će biti okosnica njegovog izlaganja:

  • Hristos osuđuje i odbacuje mržnju, jer mržnja je duhovni poremećaj i devijacija koja narušava psihičko stanje čoveka iznutra i razara njegov ogromni, Bogom dani potencijal.
  • Bez pravog čovekoljublja ne može biti ni istinskog bogoljublja.
  • Usled pogrešnih shvatanja i interpretacija religija, ili usled zloupotrebe religijskih istina, tokom vekova su egzistirale predrasude, po preimućstvu religijske, prema svemu što je drugačije i one su bile uzročnik mržnje i netolerancije među ljudima.
  • Ako netko prihvata Hrista svim svojim bićem i trudi se da autentično svedoči svoju veru, onda je on pre svega čovek, a tek potom Hrvat, Srbin, Grk ili Jevrej.
  • Upravo u ovakvom poimanju se ogleda uloga i doprinos svakog vernika uopšte, ali i verskih lidera posebno, u prevazilaženju mržnje među ljudima i odbacivanju diskriminacije po bilo kojem osnovu drugačijosti i različitosti.​

Video zapisi s održane tribine “Religijske predrasude kao poticaj mržnji”:

Shape